U ovom članku ćemo vam objasniti šta su investicioni fondovi i zašto su oni vjerovatno najbolji izbor za početnike u investiranju i za ulagače koji imaju male iznose novca na raspolaganju. Ovdje ćete naći odgovor na najvažnija pitanja vezana za fondove, a ako i nakon čitanja članka budete imali nekih pitanja, budite slobodni da nam se obratite na mail info@smartfin.ba.
Šta je investicioni fond?
Investicioni fond je institucija kolektivnog ulaganja, čiji je jedini cilj da prikuplja novčana sredstva i da ih u skladu sa unaprijed određenom investicionom politikom ulaže u različite vrste imovine radi ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja. Jednostavnije rečeno, novac koji je svaki od ulagača uplatio u fond, investira se zajednički, to jest u iste finansijske instrumente, pri čemu su svi ulagači u fond posredno vlasnici svih instrumenata u koje je fond uložio. Fond se sastoji od većeg broja različitih hartija od vrijednosti (akcije, obveznice…) koje se kupuju novcem prikupljenim od ulagača, a ulaganja fonda se vrše prema unaprijed dogovorenoj i javno objavljenoj strategiji.
Šta je Društvo za upravljanje?
Otvoreni fond nema status pravnog lica i nema zaposlene, već je to posebna imovina kojom upravlja društvo za upravljanje. Društvo za upravljanje je kompanija koja je dobila dozvolu regulatora (obično Komisije za hartije od vrijednosti) za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicionim fondovima. Društvo ima zaposlene radnike, opremu, poslovne prostorije… sve ono što jedna prosječna firma ima. Jedno društvo obično upravlja sa većim brojem fondova.
Šta je portfelj fonda?
Portfelj fonda je skup finansijskih instrumenata koje posjeduje fond, odnosno skup instrumenata u koje je fond uložio novac ulagača. Portfelj fonda se obično sastoji od novca i većeg broja različitih hartija od vrijednosti (akcija, obveznica…). Odnos hartija od vrijednosti u portfelju fonda zavisi prije svega od vrste fonda. Na primjer, akcijski fond većinu imovine ulaže u akcije različitih kompanija, tako da će u portfelju takvog fonda dominirati akcije. Kod obvezničkog fonda, kojem je strategija da ulaže većinu imovine u obveznice, portfelj će se većinom sastojati od obveznica.
Čija je imovina fonda?
Imovina fonda pripada ulagačima u fond. Sva imovina fonda (novac na računima, hartije od vrijednosti u portfelju fonda, potraživanja…) pripada isključivo ulagačima u fond, srazmjerno visini njihovog uloga. Imovinom fonda, dakle imovinom ulagača koji su uložili novac u fond, upravljaju zaposleni u Društvu za upravljanje, a u skladu sa unaprijed definisanim pravilima, odnosno investicionom politikom. Drugačije rečeno, fond možemo da posmatramo kao zajedničku kasicu u koju ulagači ubacuju novac i gdje se zna koliko je ko novca ubacio u kasicu, odnosno koji dio kasice kome pripada. Kasicom upravlja Društvo za upravljanje i novac iz kasice Društvo smije da usmjeri samo u one investicije koje su prethodno jasno utvrđene i dogovorene, a novac u kasici pripada ulagačima u fond.
Šta su investiciona politika i strategija fonda?
Investiciona politika i strategija nam pokazuju na koji način će se ulagati imovina fonda i kako zaposleni u Društvu za upravljanje planiraju da ostvare prinos za fond i za ulagače. Investiciona politika i strategija prije svega propisuju u koju vrstu imovine će fond pretežno da ulaže (akcije, obveznice, instrumenti tržišta novca…) i u kojim geografskim područjima (lokalna tržišta, Evropa, SAD…). Takođe, u investicionoj politici mogu da se navedu i specifična područja ili sektori u koje će fond da ulaže. Tako će investicioni fond kojem je strategija da ulaže u tehnološke kompanije na globalnom nivou, imati većinu imovine uloženu u akcije kompanija kao što su Apple, Nvidia, Google, Facebook… Informacije o strategiji i investicionoj politici možete da pronađete u prospektu fonda.
Ko odlučuje gdje će se investirati novac koji fond prikupi?
Odluku o investiranju donose investicioni menadžeri društva, a na osnovu procjene tržišnih kretanja i u skladu sa definisanom investicionom politikom fonda koja je navedena u prospektu fonda.
Koje su vrste fondova?
U zavisnosti od toga kome su namijenjeni, postoje fondovi sa javnom ponudom i fondovi sa privatnom ponudom. Fondovi sa javnom ponudom su namijenjeni svima i ne postoje posebni uslovi koje investitori treba da ispune da bi uložili novac u ove fondove. Sa druge strane, fondovi sa privatnom ponudom su namijenjeni ograničenom broju profesionalnih investitora.
Prema obliku organizovanja, fondovi mogu da budu otvoreni i zatvoreni. Otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom je posebna imovina, bez svojstva pravnog lica, dok je zatvoreni investicioni fond organizovan u formi akcionarskog društva i ima status pravnog lica. Otvoreni fond emituje udjele i investitori mogu u svakom trenutku da u društvu zatraže otkup svojih udjela i povuku svoja sredstva iz fonda, a isto tako mogu vršiti naknadne uplate u fond, odnosno kupiti nove udjele.
U zavisnosti od vrste imovine u koju se pretežno ulaže, podvrste investicionih fondova mogu da budu akcijski, obveznički, novčani ili mješoviti. Pod pretežnim ulaganjem se obično misli da je većina imovine fonda (najčešće bar 70% imovine fonda) uloženo u odabranu vrstu imovine. Na primjer, akcijski fond će najmanje 70% svoje imovine da uloži u akcije.
Šta su udjeli fonda?
Imovina fonda je podijeljena na udjele, pri čemu su udjeli fonda jednaki dijelovi fonda. Ako je imovina nekog fonda uložena u akcije 15 različitih kompanija, svaki udio fonda u sebi sadrži mali dio tih 15 kompanija. Kupovinom udjela fonda, ulagači posredno postaju suvlasnici u svim kompanijama u koje je fond uložio. Ulaganjem nekog iznosa novca u fond, ulagači kupuju određen broj udjela fonda, po njihovoj cijeni na taj dan. Vrijednost, odnosno cijena udjela fonda se obično izračunava svaki dan, a zavisi od kretanja cijena hartija od vrijednosti koje se nalaze u imovini fonda. Ako su cijene akcija i obveznica koje se nalaze u portfelju fonda rasle na berzi taj dan, porašće i vrijednost udjela fonda.
Šta je prinos fonda?
Prinos je zarada koju ostvaruje fond, odnosno ulagači u fond. Prinos predstavlja procentualni rast vrijednosti udjela u nekom periodu (npr. u godini dana). Investitor ostvaruje prinos samo za period u kojem je imao udjele fonda u svom vlasništvu. Ako u periodu u kojem je investitor bio vlasnik udjela fonda dođe do rasta cijene udjela, tada je taj investitor ostvario zaradu, odnosno pozitivan prinos. Ako dođe do pada vrijednosti udjela, investitor će da izgubi dio uloženog novca.
Koliki prinos mogu da očekujem i da li je prinos fonda zagarantovan?
Očekivani prinos zavisi od imovine u koju fond pretežno ulaže. Fondovi koji ulažu pretežno u akcije nude potencijalno veći prinos, ali nose i veći rizik. Sa druge strane, fondovi koji ulažu pretežno u obveznice nose manji prinos ali su u teoriji i manje rizični.
Treba da znate da rezultati prethodnog poslovanja i prinosi koje je fond ostvario u prethodnom periodu ne garantuju buduće prinose fonda. Niko ne može da vam garantuje da ćete ostvariti pozitivan prinos ulaganjem u fond.
Kod očekivanog prinosa, jako je bitan i period u kojem ćete da investirate, zbog složenog kamatnog računa (eng. „compounding“). Ako u fond investirate 1.000 KM i na kraju godine ostvarite npr. 8% prinosa, u idućoj godini se investira i početnih 1.000 KM i ovih 8% koje ste dobili, a ne samo početnih 1.000 KM. Na taj način u svaku iduću godinu ulazite sa sve više sredstava, naravno, ako je godina bila pozitivna.
Isplaćuju li fondovi kamatu ili dividendu?
Investicioni fondovi ne isplaćuju kamatu. Postoje neki fondovi koji isplaćuju dividendu, ali većina fondova ne isplaćuje dividendu. Dobit fonda i zarada ulagača sadržani su u cijeni udjela. Na primjer, ako ste kupili 100 udjela fonda po 10 KM (dakle uložili ste ukupno 1.000 KM) i za tri godine cijena jednog udjela više nije 10 KM već je 12 KM, vaš ulog sada vrijedi 1.200 KM, odnosno zaradili ste 20% za tri godine. U svakom trenutku možete da povučete sve udjele iz fonda ili samo dio udjela i na taj način realizujete zaradu.
U koje tačno kompanije je uložen moj novac u fondu?
Pojedinci ponekad misle da u portfelju fonda postoje akcije kompanije X u koje je uložen njihov novac, novac drugog investitora je uložen u akcije kompanije Y, trećeg investitora u neke obveznice itd. Fondovi ne funkcionišu tako, već je novac svih ulagača u fond uložen u iste hartije od vrijednosti.
Pretpostavimo da fond ima 5 investitora koji imaju jednake uloge, a sva imovina fonda je uložena u akcije 5 kompanija (npr. Microsoft, Apple, Tesla, OMV i Mercedes) u jednakom omjeru. To ne znači da je novac jednog investitora uložen u Microsoft, drugog u Apple, trećeg u Teslu… već je svaki od tih 5 investitora posredno suvlasnik u svakoj od 5 pomenutih kompanija. Fond je direktan vlasnik akcija ovih 5 kompanija, a investitori, kao vlasnici udjela fonda, su posredno suvlasnici u tim kompanijama. To upravo i jeste jedna od prednosti ulaganja u fondove- sa jednim ulaganjem (kupovinom udjela jednog fonda) postajete suvlasnik u većem broju kompanija.
Koji je minimalan iznos za investiranje u fond?
Kada govorimo o otvorenim fondovima sa javnom ponudom, ne postoji zakonski propisan minimalan iznos za ulaganje, već najniži iznos novca za ulaganje u fond propisuje društvo za upravljanje za svaki fond posebno. Obično se radi o minimalnim iznosima od nekoliko stotina konvertibilnih maraka, a takođe neki fondovi svojim ulagačima omogućavaju periodične uplate (mjesečno, kvartalno…) pri čemu se najniži iznosi mjesečnih uplata kreću već od nekoliko desetina KM.
Kako su moja sredstva u fondu zaštićena?
Društvo je dužno da imovinu fonda vodi i čuva odvojenu od svoje imovine. U slučaju da se društvo nađe u problemu, to ne smije da utiče na imovinu fonda i ulagača. Imovina ulagača u fond je zaštićena dvostrukim prstenom zaštite. Nadzor nad poslovanjem društava za upravljanje i investicionih fondova vrši regulator, odnosno Komisija za hartije od vrijednosti. Pored nadzora koji vrši regulator, svaki fond mora da ima i banku depozitara. Banka depozitar je nezavisna banka koja za potrebe fonda obavlja poslove čuvanja posebne imovine fonda, poslove vođenja posebnih računa za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova. Banka depozitar mora da odobri svaku transakciju sa računa fonda i djeluje isključivo u interesu investitora u fondove za koje obavlja poslove banke depozitara.
Kako i koliko brzo mogu da povučem svoj novac iz fonda?
Sredstva iz fonda se povlače podnošenjem zahtjeva za otkup udjela. Vlasnik udjela svaki radni dan može da od društva za upravljanje zahtijeva otkup udjela u otvorenom fondu, a društvo je dužno da vlasniku isplati otkupnu vrijednost udjela najkasnije u roku od pet radnih dana od dana u kojem je primljen zahtjev za otkup.
Plaćam li neke penale prilikom povlačenja novca iz fonda?
Prilikom povlačenja novca iz fonda ne plaćate penale, ali društvo može da vam naplati izlaznu naknadu iz fonda, ako je to prospektom fonda definisano. Kod nekih fondova se izlazna naknada ne naplaćuje, dok neki fondovi imaju različite skale vezano za period u kojem ste bili vlasnici udjela, pa tako u slučaju povlačenja u prvoj godini naplaćuju npr. 2% naknade, u drugoj godini 1%, a nakon dvije godine ne naplaćuju izlaznu naknadu.
Bitno je da znate da vam pripada sav prinos koji je fond ostvario u periodu dok ste bili vlasnik udjela. Za razliku od životnog osiguranja gdje gubite značajan dio uplaćenih sredstava ako povučete novac prije vremena, ili za razliku od banke gdje obično gubite svu kamatu ako razročite depozit prije vremena, kod investicionih fondova vam pripada sav prinos koji je fond ostvario u periodu dok ste bili vlasnik udjela, naravno pod uslovom da je u tom periodu porasla vrijednost udjela.
Koje sve naknade i troškovi postoje?
Iz imovine fonda plaćaju se naknada za upravljanje (naknada koju naplaćuje društvo za upravljanje za svoj rad), naknada koja se plaća depozitaru fonda i troškovi koji su vezani za trgovanje hartijama od vrijednosti poput brokerskih provizija.
Naknade koje se naplaćuju od ulagača jesu ulazna i izlazna naknada. Ulazna naknada se plaća u trenutku kupovine udjela, dok se izlazna naknada plaća u momentu povlačenja sredstava iz fonda. Uvijek u prospektu fonda provjerite koje sve naknade plaćate i kolike su te naknade jer mogu značajno da variraju od fonda do fonda. Na primjer, kod nekih fondova ulazna naknada iznosi čak do 5% od uloženog iznosa, dok neki fondovi uopšte ne naplaćuju ulaznu naknadu.
Kako da znam da će društvo upravljati fondom u mom interesu? Jesu li interesi ulagača u fond i društva za upravljanje isti?
Ciljevi i interesi ulagača i društva se apsolutno podudaraju, a osnovni cilj je da vrijednost imovine fonda, odnosno cijena udjela raste. Za investitora je jasna računica – što je veća cijena udjela, veća je vrijednost njegove imovine. Sa druge strane, interes društva za upravljanje je da naplati što veću naknadu za upravljanje. S obzirom da se naknada za upravljanje definiše u procentu od vrijednosti imovine fonda, npr 2% godišnje, društvu je u interesu da imovina fonda bude što veća. Dakle, što je veća vrijednost imovine fonda, veći je i prihod društva, tako da je jasno da i društvu odgovara da vrijednost imovine fonda, odnosno cijena udjela vremenom raste.
Šta je Prospekt investicionog fonda?
Prospekt investicionog fonda na neki način predstavlja ličnu kartu fonda. U Prospektu moraju da budu navedene sve bitne informacije na osnovu kojih ulagači mogu da steknu pravu sliku o tom fondu. U Prospektu moraju da budu navedene informacije poput vrste imovine u koju fond može da ulaže, strategija ulaganja i investiciona politika, povezani rizici, troškovi i naknade, te osnovni podaci o depozitaru i društvu za upravljanje.
Koje su prednosti ulaganja u investicione fondove?
Na početku članka smo naveli da su investicioni fondovi vjerovatno najbolji izbor za početnike i za ulagače koji imaju relativno male iznose novca za ulaganje. Evo koje su to prednosti ulaganja u fondove:
1) Mogućnost ostvarivanja viših prinosa od štednje u banci – ulaganje u investicione fondove u pravilu nosi veći prinos u odnosu na štednju u banci
2) Profesionalno upravljanje – društvo za upravljanje ima odgovarajuću infrastrukturu i stručne kadrove čiji je osnovni posao praćenje tržišta i upravljanje imovinom fondova
3) Diverzifikacija ulaganja – investicioni fondovi imaju mogućnost da ulažu u veći broj različitih hartija od vrijednosti, koje se razlikuju po vrsti i rizičnosti, dok su individualni investitori, zbog relativno malih sredstava sa kojima raspolažu, najčešće ograničeni na ulaganje u manji broj hartija od vrijednosti, što povećava rizik
4) Likvidnost ulaganja – sredstva su vam dostupna u svakom trenutku jer je društvo za upravljanje dužno da vam isplati vaš novac najkasnije u roku od 5 radnih dana
5) Prilagođavanje uplata i isplata potrebama investitora – investitori mogu da izvrše uplatu u fond jednokratno ili da uplaćuju periodično, kao i da vrše naknadne uplate u fond u skladu sa raspoloživim sredstvima. Vršite uplate u fond kada i koliko možete i nemate nikakvih posljedica ako prestanete da uplaćujete ili kada povučete vaša sredstva. Takođe, vlasnici udjela mogu da podnesu zahtjev za isplatu svih udjela ili samo dijela udjela koje posjeduju u fondu, a u zavisnosti od njihovih potreba za novcem.
Kako da izaberem pravo društvo za upravljanje ili fond?
Prilikom izbora fonda, treba da uzmete u obzir sve naknade i troškove koje društvo i fond naplaćauju (naknada za upravljanje, ulazne i izlazne naknade…), kao i rezultate koje su to društvo ili fond ostvarili u prethodnom periodu.
Kako da procijenim koja vrsta fonda je pogodna za mene?
Ovo je sigurno najteže pitanje, a odgovor zavisi od toga koji vam je cilj investiranja i koliko ste spremni da podnesete rizik. Ako vam je cilj da zaradite što više, onda su akcijski fondovi vjerovatno pogodniji za vas jer bi trebali da vam donesu veći prinos, ali treba da imate u vidu da su takvi fondovi podložniji većim oscilacijama cijena i samim tim rizičniji. Dakle, ako ste spremi da više rizikujete i želite veću zaradu, akcjski fondovi su pogodni za vas. Sa druge strane, ako niste spremni da preuzmete velik rizik i ako vam je primarni cilj očuvanje realne kupovne vrijednosti vašeg novca, onda su obveznički ili novčani fondovi pogodniji za vas.
Ako niste sigurni koja vrsta fonda je primjerena za vas, preporučujemo da počnete sa manjim iznosima ulaganja, te da u početku ulažete u manje rizične fondove. U svakom slučaju, važno je da razumijete proizvod koji vam se nudi, te koje su prednosti i mane ulaganja u jednu vrstu fonda u odnosu na drugu.
Kada i kako da počnem sa ulaganjem?
Najbolje je da sa ulaganjem počnete odmah, jer će na taj način vaš novac imati više vremena da radi za vas, pa makar i sa nekim malim sumama novca. Najbolje je da vršite redovne uplate u fond i da vaše uplate automatizujete (npr putem trajnog naloga u banci) i da o njima ne razmišljate. Nezavisno od vašeg investicionog cilja i iznosa koji imate na raspolaganju, bitno je da sa ulaganjem počnete što prije.
U narednoj tabeli prikazaćemo kako bi, u zavisnosti od perioda ulaganja, rezultiralo investiranje jednakih iznosa novca (npr. 100 KM mjesečno) u investicioni fond, uz godišnji prinos od 8%.
| 15 godina | 20 godina | 25 godina | |
| Godišnji prinos | 8,00% | 8,00% | 8,00% |
| Ukupan uloženi iznos | 18.000 KM | 24.000 KM | 30.000 KM |
| Krajnji iznos | 34.835 KM | 59.295 KM | 95.737 KM |
Kada pogledamo razliku između perioda ulaganja od 15 godina i 20 godina, vidimo da protekom 5 godina i ulaganjem dodatnih 6.000 KM u tih 5 godina, zbog složenog kamatnog računa, odnosno reinvestiranja zarade, krajnji iznos raste za 24.460 KM, pod uslovom godišnjeg prinosa od 8%. Razlika između 20 i 25 godina je još veća, tu dodatnih 5 godina i uloženih 6.000 KM rezultira sa povećanjem konačnog iznosa za čak 36.442 KM.
Iz ovog razloga je poželjno da što prije počnete sa nekim oblikom investiranja, kako bi “compounding” i vrijeme radili za vas.
